Sudjelovanje u javnom savjetovanju

Udruga HURO je kroz javno savjetovanje iznijela svoj stav glede Nacrta prijedloga Odluke za korisnike mjere roditelj odgojtelj.

Nakon održanog sastanka u Uredu za demografiju i kod pravobraniteljice za djecu, obradom nekih dokumenata, te korištenjem javnosti dostupnih informacija na raznim portalima, prikupljeni su podatci koji su doprinijeli da steknemo bolji uvid u cijelu situaciju i  s drugih perspektiva, a ne samo na osnovi subjektivnog stajališta dobrog dijela korisnika mjere, koja su nam kao udruzi dostupna kroz razne kanale (info telefon i mail udruge, FB stranica i inbox udruge, FB grupa Roditelj odgojitelj i drugi načini gdje su sugrađani reagirali na aktualnu temu).

Vodeći računa da je u ovom trenutku najvažnije obraniti se od potencijalnog gubitka stečenog prava za dio korisnika, kroz javno savjetovanje reagirali smo objektivno dajući naznake da smo ispitali okolnosti od samog uvođenja mjere, pa do ovog trenutka kada se ista namjerava reducirati.

I dalje vjerujući da davatelj mjere ne odustaje od provođenja stabilne  natalitetne i obiteljske politike, očekujemo da se ukupna reakcija naših sugrađana na prijedlog nove Odluke dobro razmotri, te promišljeno procijeni čime će se voditi pri odlučivanju za daljnji potez.

Naš tekst u Obrascu javnog savjetovanja:

“Konkretna demografska mjera u sklopu natalitetne politike Grada Zagreba (uz niz mjera koje se provode godinama), što HURO pohvaljuje, ne bi smjela biti podložna aktualnim zbivanjima na političkoj sceni, već nakon hrabre odluke vlasti o uvođenju, svaka aktualna i buduća da imaju cilj daljnjeg provođenje iste. Planiranje u sklopu ciljane politike mora biti dugoročno, rezultati nisu odmah vidljivi i mjerljivi, a za konkretnu mjeru prekratak je rok od 3,5g da bi se odlučilo o (ne)uspješnosti. (sukladno i Analizi Ureda u sklopu skupštinski nepodržane demografske Strategije Grada Zagreba iz 2019.)

Financijska sredstva koja su u startu bila planirana i namijenjena u tu svrhu nikada ne bi smjela biti dovođena pod upitnik, a kamoli da se donose odluke o smanjivanju opsega za financiranje nezanemarivog broja korisnika, koji su tu mjeru prepoznali kao hvalevrijednu i korisnu. Ovom mjerom nije zahvaćena samo brojka od cca 4800 korisnika, već puta troje i više njihove djece i ostalih članova obitelji.

Ako je pri uvođenju mjere cilj bio i da se rasterete vrtići, tj. oslobode mjesta, a to se i postiglo, jer su roditelji odlučili za novčanu naknadu posvetiti se svojoj djeci kroz 24 sata na dan, ostavljali su radna mjesta i mjeru procijenili vrijednom za sebe i svoju obitelj, nije pošteno sada dio tih roditelja (i njihovu djecu)  „kazniti“ na način da se o njima kroz predložene izmjene Odluke ne vodi briga kako će se snaći u novonastaloj situaciji, a to se ne iščitava niti iz prijedloga Odl., niti iz Obrazloženja, a niti se spominjalo u sastanku koji je održan s provoditeljem mjere (Ured za demografiju).

Spominjući jedan od glavnih argumenata za ovakav oblik izmjene, tržište rada, stekao se dojam pretpostavke da će se dio korisnika automatski zaposliti na tim upražnjenim mjestima. Dio bi se mogao vratiti ili pripasti pod državnu socijalnu mjeru (ZMN), dio bi mogao napustiti ovaj grad i ovu državu, a sve zbog opće nestabilnosti i nesigurnosti koja vlada u društvu, što bi ovakva drastična izmjene Odluke još i potvrdila. Uostalom, za neke stvari treba uzeti vrijeme i za očekivati je da će (očito inertnije) tržište rada prema zakonu ponude i potražnje, reguliranjem cijene rada natrag privući dio korisnika, što bi bila jednostavna ciklička izmjena postojećih korisnika i time se oslobađa prostor za potencijalne.

U prijedlogu izmjene Odl. nije se vodilo računa o segmentima, na koja su svojim primjedbama i prijedlozima u predloženoj demografskoj ZG Strategiji u javnom savjetovanju, upozoravale stručne službe  (pravobraniteljstvo), već se odlučilo ići u smjeru gdje se mjera ne širi i ide se na štetu korisnika.

Mjera će se prijedlogom, iz zamišljene demografske, oblikovati u socijalnu i time se ne štiti niti potiče obitelj da se razvija, te se stvara loš preduvjet za porast nataliteta.

Podržavamo stav da se mjera provodi odgovorno, na način da se kontroliraju i otkrivaju slučajevi koji krše uvjete iz Odluke, pa ako se radi o zamjetnom broju, već se sankcioniranjem istih mogao stabilizirati iznos koji se izdvaja za mjeru. Ako broj takvih slučajeva nije zamjetan, zaista nije bilo potrebe da se isto navodi kao argument za ovako drastičnu izmjenu s ciljem rezanja broja korisnika (koji pošteno koriste mjeru). Revizije predmeta moraju biti redovite i udruga se (sa svojim aktivistima) stavlja na raspolaganje da izvrši dio posla u procesu provjere.

Predlažemo da se prijedlog nove Odluke s pristiglim primjedbama i prijedlozima ponovo stavi pred stručnjake iz raznih domena i još jednom preispita cilj i uključe moguće posljedice. Radna skupina sastavljena od predstavnika iz više sektora (demografi, pravobranitelji, stručni odgojitelji, Grad, HURO…) mogla bi iznjedriti kvalitetnije rješenje buduće Odluke koja bi kroz duži period bila održiva.

Glavne primjedbe na Nacrt prijedloga Odluke:

Oduzimanje već stečenog prava definirano kroz Prijelazne i završne odredbe, Čl. 10., koje povratnim djelovanjem uskraćuju da mjera bude (is)korištena prema ranije određenim uvjetima, a koje sam korisnik poštuje od trenutka realizacije svojeg prava. (drastično rezanje broja korisnika)

Uvjet za ostvarivanje novčane pomoći RO po kojem se istovremeno ne može koristiti pravo na rodiljnu, roditeljsku i posvojiteljsku potporu, koje je zagarantirano nacionalnim zakonom (uzevši u obzir da se tim ukupnim primanjima ostvaruju uvjeti za zadovoljenje osnovnih životnih potreba mnogočlanih obitelji (nužno za zdrav rast i razvoj djece), a ne govori se o financ. obogaćivanju)).

Predlažemo da se Nacrt prijedloga Odluke za korisnike mjere RO iskoristi kao ispitivanje „bila građana“, a vjerujemo da će pristigle primjedbe s prikazom osobnih obiteljskih situacija realno prikazati što ta mjera istima znači i potencijal štetnosti koju bi mogla izazvati predloženom izmjenom.

Očekujemo da će se odgovorne osobe senzibilizirati kroz subjektivnu percepciju, kao što želimo prikazati i osvijestiti u našoj zajednici i šire da je nepravedno i nepošteno ponuđeno i dodijeljeno pravo ishitrenim potezom oduzeti.”

HURO

A.M.B.L.

 

 

 

 

 

Odgovori