Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama

Ministarstvo za Demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, pustilo je u savjetovanje Obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.
Svrha je uvođenje daljnjih promjena u limitaciji iznosa naknade plaće u cilju podizanja sadašnjeg iznosa limita od 3.991,20 kuna.

Osnovna namjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, broj 85/08., 110/08., 34/11. 54/13., 152/14. i 59/17.) je zaštita materinstva, njega novorođenog djeteta, te usklađenje obiteljskog i poslovnog života.
“Odgovornost za skrb o djeci i njihovoj dobrobiti je ustavno pravo i dužnost roditelja, ali i obveza društva u osiguranju preduvjeta za kvalitetniji razvoj djece.”, navode u sklopu Obrasca, te dodaju: “Podrška države kroz obiteljske potpore; počevši od rodiljnog i roditeljskog dopusta, mjesečnih naknada, jednokratnih novčanih pomoći, naknada za skrb o bolesnom djetetu pa do dostupnosti zdravstvene skrbi, prioritetan su cilj u osnaživanju obitelji kod podizanja djece.
U cilju stvaranja povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za obitelji s novorođenom djecom te vodeći računa o višegodišnjim nepovoljnim demografskim pokazateljima, izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koje su stupile na snagu 1. srpnja 2017. godine povećane su visine novčanih potpora za pojedine skupine prava korisnika.
Zakonske promjene prvenstveno su se odnosile na povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene roditelje (drugih šest mjeseci) sa ranijeg limita od 2.660,80 kuna na 3.991,20 kuna. Povećana je i visina novčane naknade za nezaposlene roditelje te za zaposlene roditelje koji ne ispunjavaju zakonom propisani uvjet staža osiguranja (12 mjeseci neprekidno i 18 mjeseci s prekidima) i to sa 1.663,00 kuna na iznos od 2.328,20 kuna. Povećanjem naknade obuhvaćeni su i roditelji koji mogu koristiti pravo na roditeljski dopust za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete, do treće godine života djeteta (povećanje sa 1.663,00 kuna na 2.328,20 kuna) . Nadalje, povećana je i novčana potpora za zaposlene i samozaposlene roditelje koji koriste dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju (povećanje sa 2.161,90 kuna na 2.328,20 kuna) te za rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta kao i druga prava povezanih skupina korisnika (povećanje sa 1.663,00 kuna na 2.328,20 kuna).”

S obzirom da je Europski parlament dana 4. travnja 2019. usvojio novu Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi, s ciljem usklađivanja istog, a prema načelu ravnopravnosti žena i muškaraca, mora se adekvatno odrediti nadomjestak roditeljske naknade i približiti prethodno ostvarenoj plaći, što je od izuzetne važnosti kako za veću stopu nataliteta tako i za veće uključivanje žena na tržište rada te aktivniju ulogu očeva u odgoju djece, smatra Vlada.

Istovremeno ističu da je nedovoljna visina naknada jedan od uzroka slabijeg odaziva korištenja roditeljskog dopusta majki i očeva.
U skladu s tim predlaže se povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje, sa 120% proračunske osnovice (sadašnjeg limita od 3.991,20 kuna) za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja.

Javnost je mišljenja da to ne može biti razlog za povećanje nataliteta, već jedino olakšanje i pripomoć životnom standardu obitelji s djecom.

Rezultati će se promatrati, a prvi, oni o povećanju korištenja prava na uvećanu naknadu, mogu biti vidljivi već protekom jedne godine, dok se u demografskim praćenjima mogu iskazati tek nakon dužeg vremenskog perioda, pa tako i kao pozitivne promjene.

Vlada ne smije stati na kreiranju i uvođenju izmjena i novih mjera, koje će i nakon isteka roditeljskog dopusta omogućiti obiteljima s djecom podršku i osnaživanje, kroz cijeli period odrastanja djece, a ne se koncentrirati na samo rađanje.

Kvalitetna populacijska politika mora osigurati uvjete, a opet dati slobodu ženi da realizira željeni broj djece, jer je danas prisutan raskorak između stvarnog i željenog, i to zbog mnogih faktora na koje politika može i mora utjecati.

HURO